U sklopu izborne nastave hrvatskog jezika 13. studenog 2021. posjetile smo Kuću Šenoa u Zagrebu. Budući da je ove godine nekoliko obljetnica vezanih uz život Augusta Šenoe, u dogovoru s profesoricom Romanom Šutalo otputovale smo vlakom u Zagreb na izvanučioničku nastavu koja je obuhvatila razgled kuće Šenoinih potomaka i edukativnu šetnju gradom.

U kući nas je dočekala gđa Jasmina Reis, pokćerka Šenoina unuka Zdenka Šenoe, koja čuva ostavštinu Šenoine obitelji. Kuću je sagradio Šenoin sin koji je u njoj živio sa svojom obitelji i majkom Slavom, tj. piščevom udovicom koja ga je nadživjela šezdeset tri godine. Zahvaljujući gospođi Slavi Šenoi, danas imamo mogućnost zaviriti u bogat život Augusta Šenoe o čijem bi se životu mogao napisati roman,  no pokušat ćemo istaknuti nama najzanimljivije pojedinosti.

Da nije bilo kolača, ne bi bilo Augusta Šenoe, kazala nam je gđa Reis na samome početku. Koja je povezanost između Šenoe i kolača? Šenoin otac bio je sladopek (slastičar) u čije se kolače zaljubio zagrebački biskup Aleksandar Alagović koji ga je nagovorio da se doseli u Zagreb. Iako Šenoin otac, češko- slovačko-njemačkoga porijekla, svojem sinu nije dopuštao da uči hrvatski jezik, mali mu se Šenoa odupro i postao jedan od najznačajnijih hrvatskih pisaca.

Imale smo priliku vidjeti njegov pisaći stol na kojem je stvarao, pisma, pjesmice posvećene sinovima i kćeri, obiteljsko stablo, obiteljsku knjižnicu, predmete koje je svakodnevno koristio te njegovu smrtnu postelju, a sve je sačuvala njegova supruga Slava. Iako je materijalna ostavština jako zanimljiva i bogata, zanimljiviji je njegov intimni život, odnos prema obitelji te vrijednosti i talenti koje je prenio svojoj djeci: Stanko, Dragica i Branko bili su likovno i glazbeno nadareni, pridonijeli znanosti, bili humanisti i aktivni građani u zagrebačkom društvu.

Razgled kuće završio je Klarinom svirkom na Šenoinu klaviru nakon čega smo krenule u edukativnu šetnju Zlatarovo zlato kroz šetnju i priču. Pripovijedajući priču o Dori Krupićevoj i Pavlu Gregorijancu, hrvatskom Romeu i Juliji, mjestima na kojima se događa radnja Zlatarova zlata vodila nas je učiteljica Branka, lik iz Šenoina romana Branka. Šetnju smo započele kod zagrebačke katedrale, a završile izlaskom iz tunela Grič gdje nam se i sam August Šenoa obratio glasovnom porukom.

Nakon predivna četiri sata ispunjena kulturom, gladne i žedne pohrlile smo na ručak u McDonald's. Site i pune dojmova nakon nezaboravnog provoda uputile smo se prema vlaku u kojem zabava nije prestajala. Stigavši u Koprivnicu, pozdravile smo se, no ne i od Šenoe čije će riječi još dugo vremena ploviti našim mislima.

Domenika Božić, Ina Grivić, Milka Grubešić, Helena Lesar, Klara Miklošić, Maria Loreta Periša, Ida Rupčić, Tara Šambar (2. c)

Dojmovi

Ova kratka pustolovina bila je zanimljiva i vrlo poučna, preporučam svima da posjete Kuću Šenoa i da barem na trenutak zavire u njegov život. Nećete požaliti. :)  Tara Šambar

Zahvalna sam što smo imale priliku naučiti malo više o Šenoi na zanimljiv način te što smo se približile njegovim djelima upoznavši osobne stvari koje smo tamo mogle vidjeti. Domenika Božić

Veliki je doživljaj barem na trenutke osjetiti djelić Šenoina života i pobliže se upoznati s okolnostima i Šenoinom inspiracijom za stvaranje mnogih književnih djela. Posjet Kući Šenoa bio je vrlo zanimljiv i poučan. Promijenio je moj pogled na važnost i shvaćanje Šenoinih djela. Klara Miklošić