Lana Šepc, IV. aProjekt – novo zanimanje
Svake godine u sklopu Galovićeve jeseni u našoj gimnaziji održi se predavanje o nekom zanimanju vezanom uz nove medije i književnost. Prošle godine predstavljeno je zanimanje copywritera, a ove godine riječ je bila o poslu creative directora. Većina novih zanimanja vezana je uz grad Zagreb gdje se nalazi glavnina reklamnih agencija. Predavanje je održao gospodin Hrvoje Škurla koji se ujedno i bavi tim poslom. Odaziv učenika bio je popriličan, a predavanje je bilo vrlo zanimljivo i dinamično. Trajalo je od 10.45 do 11.30, a u poslijepodnevnim satima, točnije od 14 do 17 sati, zainteresirani su se kroz radionicu mogli bolje upoznati s izazovima s kojima se creative director svakodnevno susreće.

Kavica s piscima
Subota ujutro većinu Koprivničanaca čak i u slučaju hladnijeg vremena izmami iz kuće i odvede u obližnji kafić u centru grada. Upravo zato, za vrijeme održavanja festivala Galovićeva jesen u gradskim kafićima organizira se kavica s piscima.
Ovoga puta pisci finalisti natječaja za objavljeno prozno djelo na temu preobraženog identiteta svoja su djela interpretirali u Galeriji S, Artu i Faksu. Interes javnosti bio je iznenađujuće velik, a pisci su bili iznimno susretljivi i spremni za svako postavljeno pitanje.
Finalisti natječaja ove godine bili su: Ludwig Bauer, Tomislav Zajec, Irena Lukšić, Ana Đokić, Sanja Lovrenčić, Eda Vujević, Slađana Bukovac – ujedno i dobitnica nagrade s romanom Rod Avetnjaka, te Ratko Cvetnić i Zoran Pongrašić koji nisu bili u mogućnosti prisustvovati festivalu.

Tribina: Književnost u novim medijima
U subotu 17. listopada 2009. u 17 sati u Domu mladih Koprivnica održana je tribina na kojoj su pisci finalisti natječaja za najbolje prozno djelo na temu preobraženog identiteta raspravljali o književnosti u novim medijima i književnosti uopće. Dotakli su se mnogih tema, od upotrebe računala za pisanje teksta u opreci s pisanjem rukom, nastajanja samog djela (u glavi, na papiru, u računalu), određivanja kada je neko djelo završeno (kada ga napišemo, pročitamo, kada ga čitatelj pročita ili zapravo nikada, jer bi neki pisci stalno nešto popravljali i nadograđivali, kao što je rekao jedan od finalista, Ludwig Bauer). Irena Lukšić sudjelovala je u pisanju prvog web romana „Levon“ i objasnila zašto takvo djelo nikada ne može doživjeti popularnost u tiskanom obliku, već samo u onom računalnom. Pisci su, uostalom, zaključili da je internet pogodniji za pisanje kraćih formi, kolumni i blogova, dok su dulje forme ipak pogodnije za čitanje u obliku standardne knjige,. Internet ima svojih prednosti, on omogućava anonimnost, demokratičnost i hrabrost da se izrazi vlastito mišljenje te veću dostupnost informacija. Istovremeno olakšava krađu autorskih djela i krađu identiteta, utječe na književnu kritiku koja to više nije jer svatko može kritizirati neko djelo bez posljedica itd. Rasprava se vodila i oko razlike između poezije i proze te lakoće izražavanja jednim ili drugim oblikom. Spisateljica Eda Vujević iznijela je mišljenje da je poezija dar, trenutačni impuls koji možemo ili ne možemo izraziti, s čime su se neki složili, a drugi zaključili da poezija ima bezbroj mogućnosti i da nije nužno iracionalna. Govorilo se i o mjestu pisanja (stol, krevet, kafić, klupa, bilogdje), definiranju samog sebe kroz zanimanje te umjetnosti riječi uopće.

Slađana Bukovac pobjednica je ovogodišnjeg natječaja za objavljeno prozno djelo na temu preobraženog identiteta. Spisateljičino djelo „Rod Avetnjaka“ uvelike je zainteresiralo javnost za vrijeme njene interpretacije na kavici s piscima, što je iznenadilo i nju samu. Bukovac je izrazila oduševljenje interesom mladih za književnost i njihovim odazivom na ovaj festival. Posebno je pohvalila volontere koji su vrlo savjesno odradili svoj posao. Nada se da će se interes mladih za književnost pojavom književnosti u novim medijima i promicanjem književnosti i čitanja u javnosti povećati.

Lana Šepec, IV. a